Cilj: Roditeljska empatija povezana je s nizom korisnih psihosocijalnih ishoda za djecu. Međutim, manje se zna o učincima empatije na roditelje. Ova studija testirala je hipotezu da, iako roditeljska empatija može biti korisna za djecu i psihološki i fiziološki, ona može imati fiziološki utjecaj na roditelje.

Metoda: U ovoj studiji ispitani su psihološki i fiziološki korelati roditeljske empatije u 247 parova roditelj-adolescent. Tijekom početnog laboratorijskog pregleda, roditelji i adolescenti daju uzorke krvi iz kojih su analizirani markeri sistemske upale, uključujući interleukin 1-ra, interleukin 6 i C-reaktivni protein. Roditelji su ispunili upitnike za samoprocjenu empatije, dobrobiti i samopoštovanja, a također su izvijestili o regulaciji emocija svog djeteta. Nakon laboratorijskog pregleda, adolescenti su dva tjedna vodili dnevnik o svojim sposobnostima regulacije emocija.

Rezultati: Kod adolescenata, roditeljska empatija bila je značajno povezana s boljom regulacijom emocija i manjom sistemskom upalom. Za roditelje, empatija je bila povezana s većim samopoštovanjem i svrhom u životu, ali i s većom sistemskom upalom.

Zaključci: Ovi nalazi naglašavaju važnost istovremenog razmatranja psiholoških i fizičkih učinaka psihosocijalnih osobina povezanih s zdravljem te sugeriraju da empatija može imati različite učinke kod pružatelja i primatelja empatije.